65. Obljetnica napada na Hirošimu i Nagasaki

[ƨтяακƨı]

Znam da je već prošlo ali u sjećanje na sve žrtve bacanja automskih bombi otvaram temu

Atomsko bombardiranje japanskih gradova Hiroshime i Nagasakija dogodilo se 6. i 9. kolovoza 1945. Oni su bili odobreni od predsjednika Harrya S. Trumana i izvedeni od američkih  vojnih aviona. To je bilo prvi put u povijesti da je nuklearno oružje upotrijebljeno u ratu. Sam čin i danas je kontroverzan, makar je s njime zavrÅ¡en 2. svjetski rat.



Hiroshima  je bio jedan od malobrojnih gradova koji ostali poÅ¡teÄ'eni bombardiranja konvencionalnim oružjem. No bili su predloženi i drugi ciljevi; Kyoto, Yokohama, Niigata pa čak i carska palača u Tokyu. Hiroshima, koja je tada brojala 255.000 stanovnika, je bila glavni stožer generala Hata Shunrokua koji je bio zadužen za obranu južnog dijela države, no većina stanovniÅ¡tva su bili civili. 31. srpnja SAD je pripremio uransku bombu „Little Boy“, teÅ¡ku 4 tone i dugu 3 metra. Sa malog zapadnopacifičkog otoka Tinianu 6. kolovoza 1945., u 2.45 ujutro, u pratnji joÅ¡ dvaju bombadera B-29 koji su bili opremljeni ureÄ'ajima za bilježenje, fotoaparatima i kamerama, poletio je bombarder nazvan Enola Gay. Umjesto uobičajenog tereta konvencionalnih bombi i oružja, u svom spremiÅ¡tu nosio je samo jednu bombu od 4090 kilograma. OdrediÅ¡te ovih aviona bila ja HiroÅ¡ima udaljena Å¡est sati leta.

U 7 sati po lokalnom vremenu japanski su radari otkrili tri aviona i pokrenuli uzbunu, ali su je onda prekinuli jer su mislili da avion leti tako visoko jer je samo izviÄ'ačka letjelica. Pri visini od 9.450 metara je Enola Gay u 8:15 sati izbacila atomsku bombu koja je detonirala na visini od 580 metara. U jednom trenutku je poginulo 140.000 ljudi (od radijacije joÅ¡ viÅ¡e), temperatura na tlu u blizini srediÅ¡ta eksplozije dosezala je i do 5000°C. Snažni udarni val vjetra, brzine 800 km/h, i plamene oluje uniÅ¡tili su gotovo sve unutar 13 četvornih kilometara. Eksplozija je uzrokovala i vreli gljivasti oblak praÅ¡ine i krhotina visok 15.250 metara. Posada broda ni sama nije znala kolike će biti posljedice eksplozije, a dim u obliku gljive vidio se i pri udaljenosti od 560 km.

Vlada i vojni dužnosnici Japana nisu isprva znali Å¡to se dogodilo. Kasnije su, nakon upozorenja SAD-a, pokrenuli debatu i bili spremni na kapitulaciju, ali pod odreÄ'enim uvjetima. Na to je SAD 9. kolovoza izbacio drugu atomsku bombu, ovog puta na grad Nagasaki. Isprva je cilj trebao biti grad Kokura, ali je odlučeno da zbog loÅ¡eg vremena nova meta bude Nagasaki. U 11:02 sati je bačena bomba i glavni je cilj bio Mitsubishi knocern, ali ga je promaÅ¡ila za viÅ¡e od 2 km. No, ipak je uniÅ¡tila pola grada. Bomba je detonirala na visini od 470 metara i ubila 22.000 osoba, a daljnih 39.000 je poginulo od posljedica radijacije.

[!GF!Lion]

Zavrsetak 2. svejtskog rata je bio upravo bacanjem atomskih bombi na Hirosimu i Nagasaki i dan danas se vide posljedice kod novorodjenih itd.

[ƨтяακƨı]

Zavrsetak 2. svejtskog rata je bio upravo bacanjem atomskih bombi na Hirosimu i Nagasaki i dan danas se vide posljedice kod novorodjenih itd.

Pa baš i nije pošto nije došlo do službene kapitulacije do 02.09.1945.

Ali opet bio je to čin koji je sve pokrenuo