Srećan Badnji dan svima koji slave.
Božićni praznici i obiÄaji
Iako je Vaskrs najveći hrišćanski praznik, praznik nad praznicima, kod Srba se Božić i praznici vezani za njega najsveÄanije proslavljaju i obiluju naÅ¡im lepim obiÄajima, koji vreme od nekoliko nedelja oko Božića Äine najlepÅ¡im i najsveÄanijim periodom u celoj kalendarskoj godini.
Božić se praznuje kao uspomena na dan roÄ'enja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg, Spasitelja sveta. Ta Äinjenica da je to praznik raÄ'anja novog života, praznik dece i detinjstva, praznik roditeljstva oÄinstva i materinstva, ukrasio je kod Srba ovaj praznik najlepÅ¡im verskim obiÄajima i obredima. Svi ti obiÄaji i obredi imaju jedan osnovni smisao i svode se na jedan cilj: Umoliti Boga da saÄuva i uveća porodicu i imanje domaćina. Sve je to izraženo u kratkoj narodnoj zdravici i molitvi o Božiću: "Daj, Bože, zdravlja i veselja u ovom domu, neka nam se raÄ'aju zdrava deÄica, neka nam raÄ'a žito i lozica, neka nam se uvećava imovina u polju, toru i oboru!"
(http://www.spcportal.org/images/upload/Image/Slave/badnjak.jpg) (http://www.spcportal.org/images/upload/Image/Slave/OtacDragan_bozic.jpg) (http://www.spcportal.org/images/upload/Image/Slave/badnjak_paljenje.jpg)
U ovom periodu su najvažniji sledeći praznici: Detinci, Materice, Oci, Tucindan, Badnjidan, Božić. Za svaki od ovih dana i praznika vezani su naÅ¡i lepi obiÄaji.
Detinci
U treću nedelju pred Božić slavi se ovaj praznik. Toga dana ujutru rano, ili po dolasku iz crkve sa bogosluženja, odrasli vežu svoju ili tuÄ'u decu. Za vezivanje se obiÄno koristi: kaiÅ¡, gajtan ili obiÄan kanap, ili obiÄan deblji konac. ObiÄno se zavežu noge ili ruke, pa se jednim delom kanap zaveže za sto ili stolicu. Vezivanje na Detince, Materice i Oce, ima viÅ¡estruku simvoliku. Prvo simvolizuje Ävrste porodiÄne veze, slogu, mir, poÅ¡tovanje i meÄ'usobno pomaganje u svim prilikama. Drugo, upućuje ukućane na Å¡tedljivost i istrajnost u vrlinama, jer onaj ko poseduje poÅ¡teno zaraÄ'enu imovinu i dobra dela, lako će sebe otkupiti u svim sporovima pred zemaljskim sudovima, a posebno na poslednjem StraÅ¡nom sudu, gde će se samo vrednovati ono Å¡ta je Äovek dobro u svom životu uÄinio.
Materice
U drugu nedelju pred Božić pada ovaj praznik. Ovo je najveći hrišćanski praznik majki i žena. Toga dana deca porane i unapred pripremljenim kanapom, koncem, Å¡alom, maramom ili kaiÅ¡em na prepad zavežu svoju majku, za noge, na isti naÄin, kao Å¡to su njih majke vezivale na Detince. Majka se pravi da ne zna zaÅ¡to je vezana. Deca joj Äestitaju praznik, a majka onda deli deci poklone, i na taj naÄin se "dreÅ¡i". Na isti naÄin se vežu i sve udate žene, koje se dreÅ¡e poklonima deci: kolaÄima, ili nekim drugim slatkiÅ¡ima.
Oci ili OÄevi
Ovaj praznik se praznuje poslednje nedelje pred Božić. Toga dana, isto kao na Materice, deca vezuju svoje oÄeve, a ovi im se "dreÅ¡e" poklonima, isto kao i majke.
Oci, Materice i Detinci su Äisto porodiÄni praznici i za taj dan domaćice pripremaju sveÄani ruÄak na kome se okupi cela porodica. Ovi praznici, i obiÄaji vezani za njih, doprinose jaÄanju porodice, slozi u njoj, razumevanju, poÅ¡tovanju izmeÄ'u dece i roditelja, starijih i mlaÄ'ih, Å¡to sve zajedno Äini porodicu jakom i zdravom. A zna se, da je porodica temelj jednoga druÅ¡tva države i crkve.
Tucindan
Na dva dana pred Božić, 5. januara, je Tucindan. Toga dana se kolje i redi peÄenica za Božić. Nekada se peÄenica "tukla" ubijala krupicom soli, kasnije uÅ¡icama od sekire, pa se onda, ubijeno ili oÅ¡amućeno prase ili jagnje klalo i redilo. Zato je ovaj dan nazvan Tucindan.
Na Tucindan, po narodnom verovanju, decu "ne valja" tući, jer će cele godine biti nevaljala i bolovaće od Äireva
(http://www.spcoluzern.ch/images/upload/Image/badnjak.jpg)Badnjidan
Dan uoÄi Božića, 6. januara, zove se Badnjidan. Naziv je dobio po tome jer se toga dana seÄe badnjak i unosi u kuću. Sa ovim danom već poÄinje Božićno slavlje. Ujutro rano, već u zoru, pucanjem iz puÅ¡aka i prangija objavljuje se polazak u Å¡umu po badnjak. ÄŒim svane, loži se vatra i pristavlja se uz nju peÄenica. Žene u kući mese božićne kolaÄe, torte, pripremaju trpezu za Božić.
Å ta je badnjak?
Badnjak je obiÄno mlado, hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Badnjidan ujutro rano seÄe i donosi pred kuću. UveÄe, uoÄi Božića, badnjak se preseca i zajedno sa slamom i peÄenicom unosi U kuću.
Kako se seÄe badnjak?
Pre izlaska sunca, na Badnjidan, domaćin sa sinovima ili unucima odlazi u Å¡umu da seÄe badnjak. Bira se obiÄno mlad i prav cerić, ako nema cerića, može i hrast. Stablo cerića treba da bude toliko, da ga domaćin na ramenu može doneti kući. Kada odabere odgovarajuće drvo, domaćin se okrene istoku, tri puta se prekrsti, pomene Boga, svoju slavu i sutraÅ¡nji praznik, uzima sekiru u ruke i seÄe badnjak. Badnjak se seÄe i zaseca sekirom ukoso, i to sa istoÄne strane. Po narodnom verovanju, badnjak se mora poseći sa tri snažna udarca. Å to sekira od tri puta ne preseÄe, dovrÅ¡ava se lomljenjem ili uvrtanjem (sukanjem). Taj lomljeni deo na badnjaku zove se brada i poželjno je da bude na svakom badnjaku. Vodi se raÄuna da drvo prilikom pada padne direktno na zemlju. Ne sme se, dakle, zaustaviti na nekom drvetu. Iver od badnjaka se uzima i stavlja meÄ'u karlice, da kajmak bude debeo kao iver. Kad se badnjak donese kući, uspravi se uz kuću, pored ulaznih vrata, gde stoji do uveÄe.
Šta simboliše badnjak?
Badnjak simboliÄki predstavlja ono drvo, koje su pastiri doneli i koje je pravedni Josif založio u hladnoj pećini, kada se Hristos rodio. Badnjak nagoveÅ¡tava i drvo Krsta Hristovog.
Badnje veÄe
Badnje veÄe, praktiÄno spaja Badnjidan i Božić. Zato se u naÅ¡em narodu kaže za neke osobe, koje su prijateljski bliske i vezane da su kao "Božić i Badnjidan". UveÄe, kada padne mrak, domaćin sa sinovima unosi u kuću peÄenicu, badnjak i slamu. PeÄenica se nosi na ražnju, obiÄno dvojica nose izmeÄ'u sebe, i jedan od njih prvo stupa desnom nogom preko praga i pozdravlja domaćicu i žensku Äeljad reÄima: "Dobro veÄe! ÄŒestit Božić i Badnje veÄe!" Domaćica i ženska Äeljad posipaju peÄenicu i domaćina sa zobi i pÅ¡enicom, odgovarajući: "Dobro veÄe! ÄŒestiti vi i vaÅ¡a peÄenica!" PeÄenica se unosi u sobu gde se obavlja veÄera na Badnjidan i Božićni ruÄak, i prislanja na istoÄni zid, tamo gde su ikone i kandilo.
PoÅ¡to se badnjak prethodno iseÄe sa debljeg kraja na tri dela, veliÄine da može da stane u Å¡poret ili kakvu peć, unosi se u kuću. Isto se govori i radi kao kad se unosi peÄenica. Badnjak se stavlja na ognjiÅ¡te, ali poÅ¡to ognjiÅ¡ta nema viÅ¡e, stavlja se pored Å¡poreta ili peći, i odmah se jedno drvo loži. Tamo gde nema peći ili Å¡poreta, badnjak se stavlja kod peÄenice.
Slama
Posle badnjaka u kuću se unosi slama. Prilikom unoÅ¡enja slame domaćin i domaćica govore i postupaju kao kad se unosio badnjak i peÄenica Slama se posipa po celoj kući. Domaćica u slamu pod stolom, gde se veÄera, stavlja razne slatkiÅ¡e, sitne poklone i igraÄkice, koje deca traže i pijuÄu kao pilići. Slama simvolizuje onu slamu u pećini na kojoj se Hristos rodio.
VeÄera uoÄi Božića
Kada se unesu peÄenica, badnjak i slama, ukućani svi zajedno stanu na molitvu, otpevaju tropar "Roždestvo tvoje...", pomole se Bogu, proÄitaju molitve koje znaju, Äestitaju jedni drugima praznik i Badnje veÄe i sedaju za trpezu. VeÄera je posna, obiÄno se priprema prebranac, sveža ili suÅ¡ena riba i druga posna jela.
Neka vam od jutra sve krene na bolje,
da imate za sve snage i volje,
da vam život bude kao najlepši san,
želim vam srećan Badnji dan.
Hvala,takoÄ'e.Srećan Badnji dan,sve najbolje,najlepÅ¡e želim za vas i vaÅ¡e porodice,puno sreće,radosti,veselja,zdravlja,novca.
Sveto drvo badnjeg jutra
što Vam danas kuću krsti
nek donese svaku sreću
i od svake muke spasi.
Zato kako Bog dragi reÄe
srećno Vam bilo badnje vece.
Sretan Bozic svim Srbima
Hvala!
Takodje i vama Sretan Bozic i badnje vece,da ga lepo provedete i da se lepo najedete :D
A ja jedva cekam sutra cesnicu xD To najvise volim :)
Hvala! :) Takodje, srecno Badnje vece i Bozic! :)
(http://img257.imageshack.us/img257/3439/jesuschristjf3.jpg) (http://img257.imageshack.us/img257/3439/jesuschristjf3.jpg)
Sretno Badnje veće i Božić Hrvatima-pravoslavcima, Hrvatima-grkokatolicima, Srbima i svim ostalim pravoslavcima.
Citat: Dux Correlli poslato Januar 06, 2011, 18:30:52 POSLE PODNE
(http://img257.imageshack.us/img257/3439/jesuschristjf3.jpg) (http://img257.imageshack.us/img257/3439/jesuschristjf3.jpg)
Sretno Badnje veće i Božić Hrvatima-pravoslavcima, Hrvatima-grkokatolicima, Srbima i svim ostalim pravoslavcima.
Citat: Dux Correlli poslato Januar 06, 2011, 18:30:52 POSLE PODNE
(http://img257.imageshack.us/img257/3439/jesuschristjf3.jpg) (http://img257.imageshack.us/img257/3439/jesuschristjf3.jpg)
Sretno Badnje veće i Božić Hrvatima-pravoslavcima, Hrvatima-grkokatolicima, Srbima i svim ostalim pravoslavcima.
Sretan Bozic