Odštampaj stranicu - ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!

Naslov: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: Correlli poslato Decembar 24, 2010, 14:28:23 POSLE PODNE

(http://caportal.info/images/stories/prosinac/bozic_nasl.gif)

Badnjak
Badnjakom se naziva dan uoÄi BoÅ¾iÄ‡a, a ime mu dolazi od rijeÄi "bdjeti", jer se na Badnju veÄer bdije poboÅ¾no ÄekajuÄ‡i Kristovo roÄ'enje. Kako se u badnjoj se noÄ‡i bdije razumljiva je uloga koju ima svjetlo. Neizostavne su joÅ¡ iz davnina uobiÄajene boÅ¾iÄ‡ne svijeÄ‡e, a skoro u pravilu je kod svih Hrvata posebno za ovu priliku napravljena svijeÄ‡a - svijeÄ‡a voÅ¡tanica. Badnji dan ili Badnjak je bogat boÅ¾iÄ‡nim obiÄajima i folklornim sadrÅ¾ajima. Na Badnjak se u naÅ¡im ruralnim hrvatskim krajevima Å¾enska Äeljad rano ustaje da na vrijeme, do zvuka veÄernjih zvona uspije sve u kuÄ‡i i oko kuÄ‡e poÄistiti i pripremiti obilje svakojake hrane i to nemrsne za badnju veÄer i mrsne za sutraÅ¡nji BoÅ¾iÄ‡. Naime, na Badnjak nema objeda, jer se posti do veÄeri, a jede se samo naveÄer, ali i tada samo nemrsnu hranu. VeÄera na Badnjak je posna, a izbor jela i piÄ‡a osobit. Posebno prireÄ'ena jela obiljeÅ¾ena su krÅ¡Ä‡anskim simbolima, a blagovanje je pak isprepleteno boÅ¾iÄ‡nim nazdravicama i obiÄajima koji su usmjereni druÅ¡tvenom i gospodarskom dobru Älanova obitelji. Glavno jelo je u pravilu bakalar, ili u nedostatku bakalara, neka druga vrsta ribe. U nekim krajevima se u kuÄ‡i peku dva razliÄito ukraÅ¡ena kruha; jedan za Badnjak, a drugi za BoÅ¾iÄ‡. U drugim krajevima se peÄe samo jedan kruh koji na stolu treba biti od Badnjaka do Sveta tri kralja, a ovisno o pojedinim krajevima naziva se: Äesnica, litanja, boÅ¾iÄ‡, krsnica, kriÅ¾ica i dr. Å¡to je veÄ‡i tim bolje, jer je to znak obilja u iduÄ‡oj godini. U juÅ¾nim krajevima se frigaju uÅ¡tipci ili prÅ¡urate. MuÅ¡ka Äeljad treba na Badnjak temeljito srediti i obilno nahraniti blago, jer i ono treba osjetiti radost boÅ¾iÄ‡nih blagdana. Osim toga, na njima je da nabave sve namirnice te da donesu i iscijepaju dovoljna drva za naredne dane. Posebna im je duÅ¾nost da kuÄ‡i donesu "badnjak", kako se, ovisno o pojedinim krajevima, zove debeli panj ili klada koji se stavlja na ognjiÅ¡te, ili dugaÄka zelena grana koja se prislanja uz zid kuÄ‡e u blizini ulaznih vrata. Svi poslovi trebaju biti posvrÅ¡avani do veÄernje Zdrave Marije (veÄernjeg zvona), nakon koje domaÄ‡in objavljuje poÄetak veÄere. U prostoriji u kojoj se blaguje na odreÄ'eni se naÄin rasprostire slama. Ona slama koja se stavlja pod stolnjak sluÅ¾i za gatanje. Koja Å¾ena izvuÄe dulju slamku imat Ä‡e dulju kudjelju. Prije nego se zapoÄne s veÄerom, domaÄ‡in unosi badnjak (panj) u kuÄ‡u ÄestitajuÄ‡i ukuÄ‡anima, a oni mu zajedniÄki uzvraÄ‡aju Äestitke. Sve ide po tradicionalno ustaljenom ritualu, koji je karakteristiÄan za svaku pojedinu sredinu, a Äesto i za pojedinu obitelj. VeÄeru je valjalo zavrÅ¡iti u predviÄ'enom vremenu . Poslije veÄere, neko vrijeme se sjedi i priÄa za stolom, a potom se mlaÄ'a Äeljad obiÄno zaputi prema crkvi na polnoÄ‡ku, a stariji odlaze na poÄinak. Vrhunac badnjeg bdjenja jest proslava polnoÄ‡ke. Upravo s bdjenjem je povezan niz obiÄaja: unoÅ¡enje drva "badnjaka" koje gori na ognjiÅ¡tu tu noÄ‡ i kasnije, zatim boÅ¾iÄ‡ne svijeÄ‡e, jedne ili tri, redovito povezane trobojnicom. Bdjenje poÄinje uveÄer, kad se obitelj okuplja oko stola, joÅ¡ uvijek s posnim jelima, i unoÅ¡enjem badnjaka i slame kad - barem u nekim hrvatskim krajevima - domaÄ‡in pozdravlja ukuÄ‡ane pozdravom koji navijeÅ¡ta skori BoÅ¾iÄ‡ "Faljen Isus! Na dobro vam doÅ¡la badnja veÄer"! Na taj pozdrav slijedi odgovor: "I s tobom zajedno!" Negdje je pozdrav bogatiji sadrÅ¾ajem: "Faljen vam bio Isus i Marija. ÄŒestita vam Badnjica!" Odgovor glasi: "ÄŒestita ti bila i duÅ¡a, svitla obraza ko i do sada!" U dijelu Slavonije Äestitari na badnje veÄe ulaze u kuÄ‡u i govore: "Faljen Isus! ÄŒestita vam badnja veÄer i Adam i Eva", a odgovara se: "I vi Å¾ivi i zdravi bili!" Uz donoÅ¡enje panja badnjaka obiÄaj je unositi i slamu; negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu veÄ‡ je stavljaju i na stol pod stolnjak, a zatim slijedi veÄera s osobito biranim jelima. Badnjak u gradu, saÄuvao je tek dijeliÄ‡ seoskih tradicija, ali slavi se uz boÅ¾iÄ‡no drvce, uz kuÄ‡ne jaslice, uz pjevanje ili sluÅ¡anje boÅ¾iÄ‡nih pjesama i uz posebno pripravljenu veÄeru. NajvaÅ¾nije jest: bdjenje u iÅ¡Äekivanju polnoÄ‡ke. Sudjelovanje na polnoÄ‡ki smatraju vaÅ¾nim i oni koji ne odlaze redovito nedjeljama na misu. Takvo boÅ¾iÄ‡no slavljenje badnje veÄeri toliko je opÄ‡enito kod svih hrvatskih katolika da ukazuje opÄ‡u svijest o nepobitnosti i privlaÄivosti otajstva BoÅ¾iÄ‡a. Ono je drago i onim ljudskim duÅ¡ama koje svoje krÅ¡Ä‡anstvo nisu razvile do pune zrelosti. BoÅ¾iÄ‡ i njih dosiÅ¾e, a boÅ¾iÄ‡no Äestitanje je izraz da prihvaÄ‡aju krÅ¡Ä‡ansku poruku o miru, ako i zastaju pred porukama o Bogu i Äovjeku.

(http://caportal.info/images/stories/bozic_01.gif)

BoÅ¾iÄ‡
BoÅ¾iÄ‡ je blagdan mira. U mnogim krajevima je obiÄaj da se na taj dan ide na tri mise. Prva je polnoÄ‡ka, druga je rana jutarnja, a zove se pastrica, zornica ili mala misa, i obiÄno se na toj misi ide na priÄest. TreÄ‡a misa se zove poldanica ili vela misa. MlaÄ'a Äeljad, a posebno djevojke, se za svaku misu presvuku u drugu sveÄanu haljinu. U kuÄ‡i na stolu treba Äitavo vrijeme biti boca s rakijom i koÅ¡arica sa smokvama, orasima, ljeÅ¡njacima, bademima, iako svaki kraj obiluje svojim specifiÄnostima. RuÄak je sveÄan i obilan, a za stolom se treba naÄ‡i Äitava obitelj. Do iza ruÄka su svi ukuÄ‡ani na okupu, a popodne mlaÄ'a Äeljad odlazi Äestitati prijateljima i znancima. Ako na BoÅ¾iÄ‡ pad kiÅ¡a, vjeruje se da Ä‡e roditi sve Å¡to se motikom okopava.
ZnaÄajan je i bogati boÅ¾iÄ‡ni jelovnik. Uz tradicionalna jela na stolu Ä‡e se naÄ‡i sve vrste voÄ‡a, povrÄ‡a i mesa, neobiÄno obilje bilo brojem vrsta jela bilo koliÄinom. Osobito su znaÄajna peciva i boÅ¾iÄ‡ni kruhovi, boÅ¾iÄ‡na peÄenka, te hladetina. BoÅ¾iÄ‡ se preteÅ¾no svetkuje po tradiciji intimnije, strogo unutar same obitelji. U starijoj tradiciji poznat je polaznik ili poloÅ¾ar, prvi posjetitelj koji na BoÅ¾iÄ‡ uÄ'e u kuÄ‡u; u nekim krajevima je to na Badnjak, Stjepanje ili Novu godinu, uz kojega je vezano viÅ¡e obiÄaja i vjerovanja. On treba biti zdrav i krepak, jer to kuÄ‡i donosi sreÄ‡u. Da se kojim sluÄajem ne bi dogodila "nesreÄ‡a", ukuÄ‡ani se obiÄno unaprijed dogovore s nekim krÅ¡nim momkom, koji onda "sluÄajno" prvi uÄ'e u kuÄ‡u.Gotovo svi obiÄaji vezani uz polaznika imaju isti cilj i smisao da se izazove radost i uopÄ‡e blagostanje Äitavoga doma.
BoÅ¾iÄ‡no Äestitanje najprije se dogaÄ'alo u kuÄ‡i meÄ'u Älanovima obitelji. Zatim je obuhvatilo roÄ'ake i prijatelje, a na kraju sve mjeÅ¡tane. ÄŒestitanje BoÅ¾iÄ‡a od kuÄ‡e do kuÄ‡e, tzv. koledanje, obavljalo se uz pjevanje boÅ¾iÄnih pjesama, a Äestitari, zvani betlehemari ili pastiri, bi primali darove. Vjernost krÅ¡Ä‡anskoj poruci BoÅ¾iÄ‡a iskazuje se izrazima boÅ¾iÄ‡nog Äestitanja: Faljen Isus! ÄŒestit vam bio Bog i BoÅ¾iÄ‡ i sveto slavno poroÄ'enje! uz odgovor: I vaÅ¡a duÅ¡a kod Boga bila! Ili: ÄŒestit BoÅ¾iÄ‡ i poroÄ'enje Isusovo! uz odgovor: ÄŒestita ti vira i duÅ¡a! Lijepa je Äestitka: Na dobro ti doÅ¡lo poroÄ'enje Gospodinovo! s odgovorom: I tebi, brate, i svim tvojim u kuÄ‡i! Svetkovanje blagdana ukljuÄuje boÅ¾iÄ‡ni odlazak u crkvu na mise, ali i znakove izmirenja izmeÄ'u zavaÄ'enih unutar roda ili meÄ'u susjedima. ÄŒestitanje BoÅ¾iÄ‡a Å¾eli poveÄ‡ati radost slavljenja boÅ¾iÄ‡nog blagdana. Vjernost obiÄajima moÅ¾e umnoÅ¾iti tu radost, ali vjerniÄki narod ne zaboravlja da je Isus Krist Svijeta Razveselitelj. Tu radost, osim opÄ‡eprihvaÄ‡ene pjesme u zbiru hrvatskih boÅ¾iÄ‡nih popijevki Radujte se narodi, izrazito naglaÅ¡ava pjesma iz okolice Å ibenika, i to osobitu u pripjevu koji Isusa naziva "radoÅ¡Ä‡u, dikom i sladoÅ¡Ä‡u":

Veselmo se ov Äas, braÄ‡o premila,
jer je Diva noÄ‡as Sina rodila.
Zdrav Isuse, naÅ¡a radost, naÅ¡a dika,
naÅ¡a slodost, Spasitelju naÅ¡!
Svitlost u jedan Äas bi svita svemu
kad Marija rodi u Betlemu,
Zdrav Isuse, naÅ¡a radost, naÅ¡a dika,
NaÅ¡a slodost, Spasitelju naÅ¡!
Pastiri, sad vi stada pustite,
ditiÄ‡u malom svi skupno hodite,
Zdrav Isuse, naÅ¡a radost, naÅ¡a dika,
naÅ¡a slodost, Spasitelju naÅ¡.

(http://caportal.info/images/stories/bozic_02.gif)

Hrvatski puÄki boÅ¾iÄ‡ni obiÄaji
BoÅ¾iÄ‡ se kao krÅ¡Ä‡anski blagdan u svakom narodu obiljeÅ¾ava na poseban naÄin ÄineÄ‡i dio njegove etnografske baÅ¡tine. U nekim hrvatskim krajevima veÄ‡ na Svete Katarinu (25. studenoga) poÄinje boÅ¾iÄ‡na priprava i traje toÄno mjesec dana.
Advent ili DoÅ¡aÅ¡Ä‡e je vrijeme priprema za dolazak i roÄ'enje Isusa Krista, a sastoji se od Äetiri tjedna koja neposredno prethode BoÅ¾iÄ‡u i koji simboliziraju Äetiri tisuÄ‡ljeÄ‡a, koliko je po Bibliji proÅ¡lo od stvaranja svijeta do dolaska Kristova. Prema crkvenim regulama, od dana sv. Katarine poÄinje propisani Äetiri-tjedni post tj. poÄinje boÅ¾iÄ‡na priprava koja traje toÄno mjesec dana. Kroz adventsko vrijeme naÅ¡a se razmiÅ¡ljanja i osjeÄ‡aji kreÄ‡u i u proÅ¡lost, sa sjeÄ‡anjem na prvi Kristov dolazak, i u buduÄ‡nost, s nadom u njegov ponovni povratak. Svako jutro drÅ¾e se mise Zornice ili Rorate, a vjernici pristupaju ispovijedi i priÄesti pa stoga BoÅ¾iÄ‡ ima znaÄenje obnove i novog htijenja u vjerniÄkom Å¾ivotu ka samo-prosudbi vlastitog Å¾ivota i djelovanja u svjetlu krÅ¡Ä‡anskog morala.
SlaveÄ‡i mise Zornice narod je stvorio osobite adventske pjesme. Adventska pjesma Poslan bi anÄ'el Gabrijel u stihovima proriÄe otajstvo Kristovog utjelovljenja i Marijinog bogomaterinstva.
Hrvatski puk adventsko vrijeme izriÄito usmjeruje BoÅ¾iÄ‡u nazivajuÄ‡i dane od Svete Katarine, prvo Äelo BoÅ¾iÄ‡a tako da boÅ¾iÄ‡ni krug puÄkih obiÄaja koji zapoÄinje s vremenom Adventa, a zavrÅ¡ava SvijeÄ‡nicom i danom Sv. BlaÅ¾a. U novije vrijeme sve prisutniji znak Adventa, koji ukazuje na BoÅ¾iÄ‡ i poziva na obiteljsku molitvu, je adventski vijenac, koji se plete od zimzelenih granÄica, ali tako da nema poÄetka ni kraja Å¡to oznaÄuje vjeÄnost. U vijenac se umeÄ‡u Äetiri svijeÄ‡e koje oznaÄuju Äetiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svrÅ¡etak. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeÄ‡a i tako redom da do BoÅ¾iÄ‡a gore sve Äetiri. Advenski je vijenac danas prihvatila gradska sredina, ali mu prijeti realna opasnost da preraste u puki ukras, da izgubi istinsku simboliku i snagu poziva na boÅ¾iÄ‡nu pripravu.
Nakon Svete Katarine slijede dani Svete Barbare (4. prosinca), Sveteog Nikole (6. prosinca) i Svete Lucije (13. prosinca) koji u pojedinim krajevima imaju istu ulogu poÄetka kruga boÅ¾iÄ‡nih obiÄaja. Likove Svetog Nikole i Svete Lucije Äesto predstavljaju muÅ¡karci ili Å¾ene i obilaze domove donoseÄ‡i darove djeci. Na Svetu Luciju obiÄaj je da se noÄ‡u osoba ogrnuta bijelom plahtom uputi po kuÄ‡ama darivajuÄ‡i djecu suhim smokvama, bademima, orasima i jabukama te plaÅ¡eÄ‡i nestaÅ¡ne maliÅ¡ane. NeposluÅ¡ni pak pod jastukom pronalaze Å¡ibu kao opomenu da se poprave. U danaÅ¡nje doba ovu sluÅ¾bu preuzeo je Sveti Nikola koji u Äizmicu dobre djece stavlja slatkiÅ¡e, a Å¡ibe dijeli njegov pomoÄ‡nik Krampus (simbol zlog duha ili vraga). Tradicionalni, stari hrvatski boÅ¾iÄ‡ni dar bila je i ukraÅ¡ena jabuka zvana boÅ¾iÄ‡nica, a darivali su je mladiÄ‡i djevojkama.
Jedan obiÄaj koji se saÄuvao do danas jest obiÄaj sijanja boÅ¾iÄ‡ne pÅ¡enice kao simbola obnove Å¾ivota i plodnosti. Na dan Svete Barbare ili Svete Lucije sije se pÅ¡enica, simbol Å¾ivota u katolika i pripravlja zelenilo za ukras kuÄ‡e i stola kod svetkovanja BoÅ¾iÄ‡a. Sam obiÄaj pretkrÅ¡Ä‡anskog je porijekla, ali danas ima krÅ¡Ä‡ansku simboliku, a svrha mu je blagoslov ljetine. Zanimljivo je da ovog obiÄaja nema u protestantskim zajednicama i velikom dijelu Europe pa je uz Portugal i juÅ¾nu Italiju, on vezan joÅ¡ samo za hrvatsko podneblje. Do BoÅ¾iÄ‡a pÅ¡enica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukraÅ¡ava boÅ¾iÄ‡ni stol, dok tijekom boÅ¾iÄ‡nog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe. Da bi izgledala lijepo, pÅ¡enica se podrezuje i ovije hrvatskom trobojnicom, a u nekim se krajevima posred pÅ¡enice stavi jabuka te svijeÄ‡e. Nakon BoÅ¾iÄ‡a pÅ¡enica se daje pticama jer se niÅ¡ta iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoÄ‡a iznikle pÅ¡enice, boja i soÄnost njezinih vlati, predskazat Ä‡e bolju ili loÅ¡iju Å¾etvu iduÄ‡e godine.
I dok se obiÄaj sijanja pÅ¡enice saÄuvao i u gradovima, dotle su i u selima gotovo nestali obiÄaji unoÅ¡enja badnjaka i rasprostiranje slame pod blagdanskim stolom u predveÄerje BoÅ¾iÄ‡a.
Badnjakom se naziva jedan a u nekim krajevima i tri velika panja, koja se unose u kuÄ‡u na Badnju noÄ‡ i stavljaju na ognjiÅ¡te. Taj obiÄaj takoÄ'er je pretkrÅ¡Ä‡anskog porijekla, ali je vremenom zadobio krÅ¡Ä‡anske oznake. Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se Å¾arom pripaljuju sve svijeÄ‡e u kuÄ‡i. Panjevima koji tinjaju obiÄno bi se davalo malo od hrane s blagdanskog stola i vina koje se istom pilo. Vjerovalo se da Ä‡e vatra velikih panjeva donijeti dobro cijelom domu i svim ukuÄ‡anima.
Slama se kao znak BoÅ¾iÄ‡a odrÅ¾ala znatno duÅ¾e od panjeva. Trenutak unoÅ¡enja slame u kuÄ‡u, Å¡to je obiÄno Äinio glavni Älan domaÄ‡instva, oznaÄavao je sluÅ¾beni poÄetak proslave blagdana BoÅ¾iÄ‡a. UnoÅ¡enje slame i rasprostiranje po podu dogaÄ'alo se s izriÄitim naglaskom na dogaÄ'aj BoÅ¾iÄ‡a, jer su redovito taj Äin Älanovi obitelji pratili pjevanjem boÅ¾iÄ‡nih pjesama. Slama bi se rasprostrla po podu pod stolom, manji se dio stavljao na stol i pokrivao stolnjakom, a dio se klasja vezivao u snopove ili pleo u vijence. Nakon veÄere, svi bi ukuÄ‡ani od stola poÅ¡li do slame gdje bi sjedili i priÄali do vremena polaska u crkvu, a u pojedinim se krajevima na Badnju noÄ‡ nije spavalo u krevetu veÄ‡ na donesenoj slami. Slama razasuta po tlu bila je znak Isusova roÄ'enja u Å¡talici, dok je simbolika snopova i vijenaca vezana uz plodnost. Poslije blagdana tu su slamu smatrali blagoslovljenom i jamstvom dobrog uroda u vrtu i polju.
U Hrvatskoj se sve do 1850. nije obiÄavalo kititi boÅ¾iÄ‡no drvce, iako je takva praksa u njemaÄkim pokrajinama postoji joÅ¡ od 16.st, a zanimljivo je da su prva boÅ¾iÄ‡na stabla bila bjelogoriÄna. Tek uÄestalim poÅ¡umljavanjem u upotrebu ulaze crnogoriÄna drvca. Stablo se nekada kitilo jabukama, naranÄama, Å¡ljivama i kruÅ¡kama, pozlaÄ‡enim orasima i ljeÅ¡njacima te slasticama od Å¡eÄ‡era i papira ili staklenim figurama ako ih je tko imao. Uza to, stavljani su papirnati lanÄiÄ‡i u bojama, zlatne i srebrne niti te lampioni i svjeÄ‡ice koje su se palile u najsveÄanijim trenutcima. Iako se u Hrvata obiÄaj kiÄ‡enja stabla javlja relativno kasno, kiÄ‡enje doma zelenilom od davnine je uvrijeÅ¾en obiÄaj i duÅ¾nost koju su obiÄno obavljala djeca. U primorskim krajevima obiÄaj je bio da djeca kuÄ‡u ukrase granÄicama kadulje, brÅ¡ljana ili borovim granama, a simbolika kiÄ‡enja doma zelenilom oznaÄava Å¾ivotnu snagu suprotnu zimskom umrtvljenju prirode. BoÅ¾iÄ‡no drvce, a negdje zelene grane, su osobito vidljiv boÅ¾iÄ‡ni simbol. OkiÄ‡eni borovi stoje danas po gradskim trgovima i pred javnim zgradama. U kuÄ‡ama i u stanovima oni su srediÅ¡te oko kojega se okuplja obitelj i darivaju djeca na Badnjak ili na BoÅ¾iÄ‡. Premda se moÅ¾e uoÄiti pretkrÅ¡Ä‡anska ili nekrÅ¡Ä‡anska pretpovijest tog njihovog unoÅ¡enja boÅ¾iÄ‡nog drva ili zelenila u domove, danas su neizostavan znak slavljenja BoÅ¾iÄ‡a. U osobit dogaÄ'aj obiteljskog zajedniÅ¡tva spada kiÄ‡enje borova u kuÄ‡i, a pod bor se redovito stavljaju i jaslice ili koji drugi znak BoÅ¾iÄ‡a.
Jaslice, koje se stavljaju pod boÅ¾iÄ‡no drvce izravno ukazuju na dogaÄ'aj koji se proslavlja - noÄ‡ Isusova roÄ'enja i jasno oznaÄuju da se on rodio u Å¡tali. Nekada su se jaslice radile od gipsa, gline ili drveta, a nalazile su se samo u crkvama i bilo je pitanje Äasti napraviti Å¡to veÄ‡e i vjerodostojnije jaslice. U njima su likovi Isusa, Marije i Josipa, pastira, trojice mudraca i njihove pratnje, a zatim vola i magarca te ovaca i deva. Prema nekim zapisima prve jaslice, u prirodnoj veliÄini napravio je Sveti Franjo joÅ¡ 1223. godine. Na jaslice ukazuje reljef Kristovog roÄ'enja u luneti trogirske katedrale, djelo majstora Radovana. Najstarije danas saÄuvane jaslice nalaze se u vrtnoj kapeli franjevaca na otoÄiÄ‡u KoÅ¡ljun uz otok Krk. NaÄinio ih je nepoznati majstor u 17. stoljeÄ‡u. U kuÄ‡ama se jaslice postavljaju tek od 19. st. U Hrvatskoj je poznato i koledanje uz noÅ¡enje jaslica, a poÄetkom ovoga stoljeÄ‡a jaslice postaju vrlo Äest ukras crkvi kroz boÅ¾iÄ‡no vrijeme. Danas su jaslice naÅ¡le mjesto gotovo ispod svakog boÅ¾iÄ‡nog drvca, jer su iz crkvi jaslice preÅ¡le i u kuÄ‡e i stanove. Naravno, kuÄ‡ne jaslice su nekad vrlo skromne, bez mnogo likova, sadrÅ¾ajno upravljene samo na dogaÄ'aj u betlehemskoj Å¡talici.
Od boÅ¾iÄ‡nih ukrasa spomenimo i svijeÄ‡e koje imaju dvojaku simboliku: one su znak buÄ'enja prirode i znak svjetla koje je Isusovo roÄ'enje donijelo svijetu.

Thompson - Bozicna (http://www.youtube.com/watch?v=wXWZL39T1dE#)

The Passion Of The Christ Trailer (http://www.youtube.com/watch?v=rd-GXzReZuc#ws)

Slike i tekst preuzeti sa ÄŒapljinskog portala (http://www.caportal.info/arhiva/565-na-dobro-vam-doao-boi-i-sveto-poroenje-isusovo)

Od mene svim Hrvatima-katolicima i svim ostalim narodima-katolicima dobrog srca Å¾elim Äestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ'enje Isusovo! Toliko od mene, ja sada idem u trgovine dok nisu zatvorile, ipak je danas Badnjak pa sve zatvara ranije. Kad se vratim nadam se da neÄ‡u zateÄ‡i neke vjerske ili nacionalne svaÄ'e!

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: Vilko poslato Decembar 24, 2010, 14:29:12 POSLE PODNE

Hvala! TakoÄ'er :)

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: ZicMortal poslato Decembar 24, 2010, 14:30:16 POSLE PODNE

Sretan BoÅ¾iÄ‡

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: Mikic95 poslato Decembar 24, 2010, 14:52:01 POSLE PODNE

Sretan BoÅ¾iÄ‡ .

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: Vilko poslato Decembar 24, 2010, 15:16:45 POSLE PODNE

Dalmatino "BoÅ¾iÄ‡ bijeli" (http://www.youtube.com/watch?v=gB7q71zUKqc#)

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: cristiane poslato Decembar 24, 2010, 15:27:35 POSLE PODNE

Sretan Bozic i od mene :)

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: monkeypantzz poslato Decembar 24, 2010, 15:32:28 POSLE PODNE

Srecan Bozic svima koji ga slavite,da ga provedete u miru i blagostanju i da vam se ispune sve zelje..:)

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: [BC]Skakyâ„¢ poslato Decembar 24, 2010, 15:34:16 POSLE PODNE

ÄŒestit Bozic svima ;)

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: Andrej Davidovic poslato Decembar 24, 2010, 15:52:10 POSLE PODNE

sb...........................

Naslov: Odg: Ä�estit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ� i Sveto poroÄ�enje Isusovo!
Poruka od: [BR]Boris poslato Decembar 24, 2010, 15:57:30 POSLE PODNE

Sretan Bozic svima :)

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: _Cool_ poslato Decembar 24, 2010, 16:16:58 POSLE PODNE

Sretan BoÅ¾iÄ‡ svim vjernicima :D

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: TiXoR_ poslato Decembar 24, 2010, 18:15:57 POSLE PODNE

Sretan BoÅ¾iÄ‡ svima.. :)

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: Freestyler poslato Decembar 24, 2010, 18:22:35 POSLE PODNE

sutra je bozic ali ae sretan boziÄ‡ :)

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: Gamer.Im poslato Decembar 24, 2010, 18:24:06 POSLE PODNE

Sretan bozic i jos sretnija nova 2011 godina.

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: Correlli poslato Decembar 24, 2010, 18:26:45 POSLE PODNE

Citat: Freestyler poslato Decembar 24, 2010, 18:22:35 POSLE PODNE
sutra je bozic

Hvala, nismo znali. Mi smo mislili da je veÄ‡ bio. ::)

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: LuKsA poslato Decembar 24, 2010, 18:27:57 POSLE PODNE

Sretan Bozic svima takoder od mene

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: MR.Data poslato Decembar 24, 2010, 18:31:26 POSLE PODNE

Happy xMas ;)
http://www.youtube.com/watch?v=pMPoWKyrDQk&feature=player_embeddedhttp://www.youtube.com/watch?v=vlctLbv3Fqc&feature=player_embedded

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: ...Neno... poslato Decembar 24, 2010, 18:47:35 POSLE PODNE

sretan bozic i sve naj najbolje ! :D

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: Î‰Î¥PÎ£Ð¯Î›Æ¬Ó¨Ð¯ poslato Decembar 24, 2010, 19:10:11 POSLE PODNE

Sretan boÅ¾iÄ‡ svima koji ga slave !

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: Snich poslato Decembar 24, 2010, 20:45:02 POSLE PODNE

Cestit Bozic za one koji ga proslavljaju...... :)

Naslov: Odg: ÄŒestit i blagoslovljen BoÅ¾iÄ‡ i Sveto poroÄ‘enje Isusovo!
Poruka od: [YE]exNip poslato Decembar 24, 2010, 21:56:10 POSLE PODNE

Sretan vam bozic provedite ga sto bolje i jos mnogo da ih dozivite :D

Balkan SA:MP

Ostalo => Offtopic => Temu započeo: Correlli poslato Decembar 24, 2010, 14:28:23 POSLE PODNE